Stav ministara u Vladi Federacije BiH iz reda HDZ BiH da je utvrđivanje Prostorne osnove Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na koridoru Vc“ na 115. sjednici Vlade Federacije BiH, imalo za cilj obustavljanje ili usporavanje izgradnje autoceste na koridoru Vc, zlonamjeran je i u potpunosti neosnovan iz slijedećih razloga:

Proces izgradnje autoceste na koridiru Vc može legalno otpočeti samo ukoliko se za autocestu izda urbanistička saglasnost u kojoj su definisani urbanističko-tehnički uvjeti, izradi glavni projekat u skladu sa urbanističko-tehničkim uvjetima i izda odobrenje za građenje. 

Prema Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br: 2/06, 72/07 i 32/08) urbanistička saglasnost se može izdati samo na osnovu Prostornog plana plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na koridoru Vc“.

Prostorno planiranje je Ustavom Federacije BiH utvrđeno kao isključiva entitetska nadležnost, a Zakonom o Federalnim ministarstvim i drugim tijelima federalne uprave („Službene novine Federacije BiH“, br: 58/02, 19/03, 38/08 i 2/06) Federalnom ministarstvu prostornog uređenja je propisana nadležnost za planiranje i uređenje prostora.

U cilju stvaranja pretpostavki za izdavanje urbanističke saglasnosti i odobreja za građenje autoceste, ovo Ministarstvo je pristupilo izradi Prostornog plana „Autocesta na koridoru Vc“ nakon što je Parlament Federacije BiH donio Odluku o utvrđivanju područja „Autocesta na koridoru Vc“ područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 56/08) i Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana područa posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 48/08).

Ubrzanim aktivnosti na izradi Prostornog plana, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, pokreće i ubrzava legalnu izgradnju autoceste stvarajući pretpostavke za izradu glavnih projekata u skladu sa zakonom.

Obzirom da je ugovor za izradu glavnih projekata već potpisan, postavlja se pitanje kako i na osnovu kojih propisa je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pristupilo izradi glavnih projekata bez urbanističke saglasnosti ?

Federalno ministarstvo prostornog uređenja nije izdalo urbanističku saglasnost,a prema članu 40. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine  (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06.,  72/07., 32/08.)jedino je nadležno.

Prema gore navedenom, evidentno je da opstruiranje procesa donosenja Prostornog plana neosnovanim i neargumentaovanim primjedbama je upravo ono što usporava ili obustavlja leganu izgradnju autoceste na koridoru Vc.

Žalosno je da kada se konačno stručno pristupi poslu i radi profesionalno i po zakonu, taj posao se osporava i opstruira zbog pojedinačnih ličnih interesa.

Navod da su se prilikom utvrđivanja Prostorne osnove u cijelosti zanemarile činjenice postojanja ranije usvojenih dokumenata je u potpunosti neosnovan obzirom na slijedeće:

Nosiocu izrade Prostornog plana, konzorciju IPSA institut Sarajevo - Urbanistički zavod BiH - ECO-PLAN Mostar, dostavljena je dokumentacija ustupljena od strane Ministarstva komunikacija i prometa BiH, sva dokumentacija dobivena od strane resornih federalnih i kantonalnih institucija u skladu sa članom 25. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, koji su duzni dostaviti svu raspoloživu dokumentaciju koja može poslužiti kao analitičko-dokumentaciona osnova kod izrade Prostornog plana, te Prostorni plan Republike BiH čime se demantuje navod da se zanemaruje činjenica postojanja Prostornog plana BiH i druge planske dokumentacije.

Nosilac izrade je u svojim analizama uzeo u obzir sve dostavljene studije i postojecu plansku dokumentaciju, medjutim, napominjemo da je zakonska obaveza da se planovi užeg područja usklađuju sa planovima šireg područja a ne obrnuto.

Navod da je Prostorna osnova u suprotnosti sa tačkama I i II Odluke o utvrđivanju područja „Autocesta na koridoru Vc“ područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH je netacan iz razloga što je nosilac izrade Prostornog plana svoje prostorno-planerske analize fokusirao na obuhvat iz tačke II Odluke i to od sjeverne do južne konekcije sa Republikom Hrvatskom sa prosječnim obuhvatom 500 metara. Nakon stručnih analiza i rezultata javnih rasprava, nosila izrade je ponudio korekcije trase na 9 mikrolokacija a u skladu sa tačkom III Odluke gdje je definisano da može doći do izmjene trase kao rezultat smanjenja uticaja na okoliš, kulturno naslijeđe, rješavanje pravno-imovinskih odnosa, hidrogeoloških uticaja i unapređenje same trase. Istom tačkom Odluke definisano je da će se konačne granice obuhvata koridora utvrditi upravo Prostornim planom, nakon izvršenih analiza, što je i jedini logičan način stručnog smiještanja u prostor optimalne trase autoceste.

Neosnovano je tumačenje da se trasa može pomjerati lijevo ili desno po 250 metara (obuhvat 500 metara) obzirom da je tačkom III stav 2. definisan način promjene obuhvata. U protivnom, s aspekta struke, besmisleno da se usljed geoloških, hidroloških, arheoloških i rezultata drugih istraživanja te rezultata provedenih javnih rasprava onemogući pozicioniranje trase, ukoliko ti rezultati ne dozvoljavaju pozicioniranje u obuhvatu od 500 metara.

Na navode koji se odnose na dobivanje obećanih finansijskih sredstava od strane međunarodnih finansijskih institucija, kao i onih koji se odnose na kredibilitet i povjerenje u institucijama Federacije BiH, reagujemo kako slijedi:

Pomenuti kredibilitet i povjerenje institucija Federacije BiH kod svih drugih međunarodnih institucija uključujući i finansijske stiče se prije svega, na način da se u realizaciji pojedinih projekata polazi od zakonskih propisa, odnosno odredaba sektorskih propisa koji se odnose na predmetni projekat. Samim tim, obzirom da se kod realizacija projekta „Autocesta na koridoru Vc“ nije ispoštovala zakonska obaveza da se za autocestu, izda urbanistička saglasnost sa jasnim urbanističko-tehničkim uslovima, a po osnovu nje izradi glavni projekat i izda odobrenje za građenje, nije se moglo ući u aranžman obezbjeđenja sredstava za izradu glavnih projekata i realizaciju istih.

Ne postoji niti jedna finansijska institucija koja će finansirati izgradnju objekta koji nema građevinsku dozvolu, a da nerješene imovinske odnose i snažan otpor lokalnog stanovništva i ne pominjemo.

Prema tome, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, stvarajući pretpostavke za odobravanje izgradnje i blagovremenim rješavanjem konflikata u prostoru, poboljšava a ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje pravni kredibilitet i povjerenje u institucije Federacije BiH.

Na navod da ministri u Vladi Federacije BiH nisu dobili materijal za tačku „Odluka o usvajanju Prostorne osnove prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na koridoru Vc““ osim same Odluke i mišljenja konstatujemo slijedeće:

Federalno ministarstvo prostornog uređenja, aktom broj: 02-23-1-831-17/09 od 17.07.2009. godine, dostavilo je Vladi Federacije BiH nacrt Prostorne osnove Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH „Autocesta na koridoru Vc“ trojezično u analognoj i digitalnoj formi radi razmatranja na narednoj sjednici Vlade Federacije BiH. Prema tome, svi materijali su bili dostupni svim ministrima više od mjesec dana, a da nije bilo niti jedne naznake o mogućim oponiranjima do početka 115. sjednice Vlade.

Navod da nema valjanih argumenata na osnovu kojih je izvršeno korigovanje trase iz Odluke Parlamenta Federacije BiH je netačan, obzirom da se u podfazi – analiza postojećeg stanja izvršila i analiza prethodno urađenih studija, između ostalih i Studija uticaja na okoliš, te navodimo izvod iz iste (Šire područje Blagaja):

„...Podaci od interesa za sociološku analizu koji su se u studiji koristili većim dijelom su neažurni jer se odnose na period prije agresije (prije 1992. godine) nakon čega je došlo do promjene državnog uređenja i administrativne podjele posmatranog podrujčja. Prostorni planovi sa projekcijama razvoja nisu realni jer su rađeni u drukčijem državnom uređenju te s polaznim pretpostavkava koje su značajno izmijenjene u odnosu na današnje stanje.

U sklopu izrade studije (sociološka analiza) izvršena su i terenska istraživanja u vidu opservacije terena, anketa na prigodnom uzorku predstavnika općinsiih uprava, grada Mostara i stručnjaka za pojedina područja, intervjua sa predstavnicima kantonalne uprave i terenskog snimanja naseljenosti pojedinih područja konstatovano je između ostalog i „većina primjedbi odnosila se na moguću podjelu stanovništva (autocesta kao granica), ekološki uticaj i uticaj na poljoprivredu, poskupljenje nekretnina (zemljišta)..."

„...Kada se posmatra sama trasa autoceste u posmatranom području u dijelu u kome se govori o Pregleda elemenata trase i popis objekata može se uočiti slijedeće: U vertikalnom smislu trase u nastavku do dvadesetšestog kilometra trasa je velikim dijelom relativno ispružena sa prosječnim nagibima i sa velikim vertikalnim krivinama. Zadnji dio dionice je u nagibu 5% jer se trasa treba spustiti u dolinu Bune, a zbog ranije iznesene problematike nije bilo moguće trasu voditi niže. Na tom dijelu (5%) p rojetovan je trak za spora vozila (prikaz proračuna u nastavku)...“.

„Prilikom proračuna laka i teška vozila (ona s masom iznad 3 tone) se promatraju odvojeno, uzevši u obzir veće emisije teških vozila. Proračuni su provedeni za nagib od 4% i pretpostavku da nema oborine, što su rubni uvjeti za dobivanje najvećih koncentracija onečišćujućih tvari. Kvalitet zraka u okolišu u velikoj mjeri ovisi od udaljenosti tačke u kojoj se zrak promatra od izvora zagađenja, kao i o strujanjima zraka i konfiguraciji terena. Konfiguracija je povezana sa strujanjima zraka i mijenja njihov smjer i brzinu, ali isto tako utječe i na brzinu izmjene zraka...“

Na osnovu navedenog došlo je do mikroizmjena trase na lokaciji Gnojnice, Dračevice, Buna, Bunica čime su se neutralisali navedeni negativni uticaji. Naime, izbjegavanjem spuštanja odmah na izlazku iz mostarskog tunela u područje Blagaja, sa nagibom od 5% a potom ponovno penjanje sa istim nagibom na prvobitnu kotu, omogućeno je dodatno optimiziranje trase na slijedeći način :

-       ni u jednom momentu se niti dostižu niti prekoračuju granične vrijednosti nagiba trase autoceste te se time izbjegava treća traka za spora vozila za koju je u prethodnoj varijanti potreba računski dokazana;

-       znatno skraćivanje mostarskog tunela (cca 1km tunela što u ekonomskom smislu odgovara cca 8km puta);

-       izbjegavanje smanjenja brzine teških vozila čime se povećavala koncentracija onečišćenih tvari;

-       izmještanjem trase na obronke brda gdje je izmjena zraka brža neutrališe se opasnost od onečišćenja zraka;

-       izbjegavanje skupog, dugotrajnog i mukotrpnog procesa eksproprijacije i izmještanje trase na neiskorišteno zemljište;

-       izbjegavanje uništavanja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i uništavanja osnovnog izvora prihoda lokalnog stanovništva;

-       izbjegavanje višemetarskih nasipa kroz naseljena područja, stvaranje fizičke i psihičke barijere i podjelu stanovništva s jedne i druge strane koridora;

-       izbjegavanje potrebe za novom infrastrukturnom i drugom reorganizacijom prostora s jedne i druge strane koridora.

Što se tiče izmjena trase na području Počitelja, iste su direktno zahtijevane od strane Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH utvrđene Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH,u skladu sa njihovom Odlukom o proglašenju Počitelja nacionalnim spomenikom a u ovo ministarstvo je postupalo u skladu sa Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 , 27/02 i 6/04 , 51/07)

Pored toga što ne ugrožava Historijsko gradsko područje Počitelja, optimizirana trasa na području Počitelja znatno skarćuje predviđenu dionicu autoputa na toj lokaciji (za cca 2km).

Valjani argumenti proizašli iz stručnih analiza prostornih planera također postoje za ostale mikrolokacije od Svilaja do čvorišta Mostar sjever.

Navod da u procesu izrade Prostorne osnove nije korišten stručni potencijal Savjeta plana u potpunosti neosnovan. Naime, Prostornu osnovu kao I fazu Plana sa viševarijantnim rješenjem Savjet plana je razmatrao na 3., 4. i 5. sjednici. Na bazi pojedinačnih stručnih pismenih mišljenja članova Savjeta plana  i rezultata javnog uvida i prezentacije izvršene od strane nosioca izrade, u skladu sa Programom uključivanja javnosti u proces pripreme i izrade Prostornog plana, nosilac izrade je dostavio Prostornu osnovu sa povučenom trasom.

Navod da se trasa radikalno mijenja u zoni grada Mostara i Hercegovine je potpuno netačan. Uporedni prikazi trase sa korekcijama su dostupni medijima iz kojih se jasno vidi da južno od Mostara nema nikakvih korekcija izuzev mikrolokacija Blagaj i Počitelj.  

Pored toga, prije dostavljanja Prostorne osnove Vladi Federacije BiH, a u skladu sa Programom uključivanja javnosti u proces pripreme i izrade Prostornog plana, Prostorna osnova data je na uvid javnosti i izvršena je javna prezentacija: za kanton Posavski u općini Odžak, za kanton Zeničko-Dobojski u općini Zenica, za kanton Sarajevo u općini Hadžići, za kanton Hercegovačko-neretvanski u gradu Mostaru, za kanton Zapadnohercegovački u općini Ljubuški, uz prethodno medijsko oglašavanje lokacije i termina obavljanja javnog uvida i prezentacije u printanim i elektronskim medijima. Pristigle primjedbe i sugestije su razmotrene i one koje su utemeljene na bazi struke i interesa razvoja lokalne zajednice su prihvaćene, a za neutemeljene prijedbe dostavljen je odgovor u pisanoj formi.

I na kraju Zakonom o federalnom ministarstvu i drugim tijelima federalne uprave (“Službene novine Federacije BiH” broj 58/02, 38/05, 2/06 i 8/06).je predviđeno da Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta vrši stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije koji se odnose na: finansijski inžinjering, pripremu, organizaciju i vođenje izgradnje cesta visokog nivoa služnosti (autocesta, poluautocesta i brzih cesta); koordinaciju i sprovođenje preuzetih obaveza u definiranju i izgradnji cestovnog koridora (Vc i drugih koridora); pripremu dugoročnog i srednjoročnog plana razvoja autocesta u Federaciji; izradu projektnih zadataka za izgradnju autocesta u Federaciji; pripremu investiciono-tehničke dokumentacije; pripremu, definiranje i izradu tenderske dokumentacije; pripremu uvjeta za izgradnju autocesta; izradu planova i mjera za saobraćajnu sigurnost izgradnje autocesta; praćenje izvršenja građevinskih poslova u skladu sa dinamičkim planovima i vrši i druge poslove u vezi sa izgradnjom autocesta, a koji se naročito odnose na: pripremu projektne dokumentacije (tehničke provjere različitih varijanti prostiranja trase u prostoru i usklađivanje među ministarstvima, općinama i vlasnicima objekata i zemljišta, izrada studija i idejnih projekata, priprema lokacijskih crteža i sl.); pribavljanje lokacijskih dozvola, građevinskih dozvola i upotrebnih dozvola za ceste visokog nivoa služnosti i cestovne objekte; otkup zemljišta i objekata; plaćanje odšteta i drugih troškova u vezi pripreme gradnje; organiziranje finansiranja izgradnje cesta visokog nivoa služnosti (kontakti sa međunarodnim finansijskim institucijama, priprema podloge za pripremu i dodjelu koncesije i dr.); pripremu dokumenata ponude i ustupanje radova izgradnje cesta visokog nivoa služnosti i cestovnih objekata; organizaciju stručnog nadzora i kontrolu izgradnje; organizaciju tehničkog pregleda i primopredaje cesta visokog nivoa služnosti te dijelova ovih cesta na korištenje i održavanje.

Obzirom na sve prethodno navedeno, navod da se trasa autoceste neutemeljeno mijenja po diktatu Federalnog ministarstva prostornog uređenja, te da je rad istog neozbiljan i da nije zasnovan na stručnim saznanjima niti općeprihvaćenoj metodologiji, je ne samo netačan, već drzak i zlonamjeran s jasnim ciljem obmanjivanja javnosti i prebacivanja na politički teren materije koju bi trebala da radi struka.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja

Sarajevo, 7. avgust 2009. godine

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo prostornog uređenja
G. Salko Obhođaš, ministar

Poštovani gospodine Ministre,
 

Uz izraze iskrene zahvalnosti, najsrdačnije Vas pozdravljamo!

Stephen F. Farkas

Direktor projekta USAID SPIRA

Stanje reforme zakona o prostornom uređenju i građenju u kantonima